Na imanju OPG-a Šaravanja u Satnici Valpovačkoj u petak se održala konferencija za medije na kojoj su predstavljeni rezultati Studije stanja i perspektive razvoja osječke tržnice. Studija je provedena u sklopu europskog projekta „Domaća hrana za domaće ljude“ koji provodi Tržnica d.o.o. Osijek u suradnji s mađarskim partnerom Pécsi Vagyonhasznosító zrt. iz Pečuha.

Događanje je otvorila Renata Čepo, voditeljica EU projekata Tržnice d.o.o. koja je govorila o važnosti projekta „Domaća hrana za domaće ljude“ i vrijednosti koje se njime potiču, prije svega domaća proizvodnja. Na konferenciji je nazočila i Jagoda Šaravanja ispred OPG-a Šaravanja te Ljiljana Olujić, vanjska suradnica na istraživačkim aktivnostima na projektu.

Doniranje hrane ne možemo realizirati zbog nedostatka suradnje

Sadržaj se nastavlja...

Čepo je naglasila da je najslabija karika projekta doniranje viškova hrane; „Nemamo veliki odaziv niti građana, a niti proizvođača u doniranju, što je neobično znajući da su i jedni i drugi svjesni potreba i ekonomske situacije.“ Stoga se na projektu radi na procjeni koliko se hrane baca na tržnici te u fazi je izrada web stranice i aplikacije. „Aplikacija će biti izrađena na način da će žarišne točke biti tržnica Gornji grad i tržnica Donji Grad gdje će korisnici aplikacije moći vidjeti gdje se prikuplja i gdje se donira hrana“, rekla je Čepo.

Tržnice mogu biti odličan motor razvoja ruralne zajednice

Tržnice imaju turistički potencijal te povijesna su i kulturna središta koja mogu ojačati razvoj grada, što je osobito važno za Osijek u sadašnjim ekonomskim i društvenim uvjetima - ovo je pokazala Studija stanja i perspektive razvoja osječke tržnice koju je predstavila je Ljiljana Olujić.

„Studija je drugo istraživanje koje smo proveli u sklopu projekta a u njenom fokusu je bilo istražiti gdje se tržnica danas nalazi, koje su mogućnosti razvoja osječke tržnice i koja je njena budućnost“, istaknula je Olujić i navela da su istraživanjem dali prikaz različitih modela tržnica u svijetu, „od Amerike do Europe i daje svugdje vidljiv trend vraćanja tržnica u lokalnim zajednicama.“

Definicija tržnice koju koristi Europska unija jest da je tržnica čvorište lokalnih proizvođača, mjesto gdje se afirmiraju domaći lokalni proizvođači, gdje postoji uska poveznica između hrane i zdravlja i gdje se generira lokalni razvoj i potiče razvoj ruralnog zaleđa.

„Osječka tržnica ima prije svega odličnu lokaciju. Ona je dobro povezana sa svim dijelovima grada i njegov je integralni dio.

Naša tržnica ima dobar broj lokalnih proizvođača za razliku od drugih gradova gdje se lokalni proizvođači tek privlače. Ovdje je ta tradicija zadržana. No ono na čemu se kod nas treba raditi jest veća raznolikost lokalnih proizvoda i povećanje broja lokalnih proizvoda i proizvođača“, istaknula je Olujić.

Naime, osječka tržnica je uvela certifikat eko-proizvođača te certifikat proizvoda hrvatskog seljaka, sve u cilju poticanja ekološke i lokalne proizvodnje.

„Tu tržnica puno radi“, rekla je Olujić, „no, ono što nam nedostaje su dodatni sadržaji koji bi tržnicu odredili kao turističku točku“, dodaje. Olujić je još izjavila da je istraživanje pokazalo da pored potrebe za podizanjem turističke atraktivnosti tržnice, i bolje ponude proizvoda, treba se raditi i na podizanju tehničkih i higijenskih standarda.